Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis (ranije poznat kao neurodermitis) spada u grupu kroničnih bolesti koje pogađaju kožu.Sklonost bolesti je genetski uvjetovana. Ako jedan roditelj ima atopiju, vjerojatnost da će je imati djeca je oko 25%. Ako oba roditelja imaju atopijski dermatitis, ta vjerojatnost iznosi 60-80%. U osnovi mu je upala kože (dermatitis) koja je najčešće nasljedna (atopija) i pridružena drugim bolestima imunološkog sustava (alergijska astma, alergijski rinitis, alergijski konjuktivitis, alergijski kolitis). Nije potupno jasan mehanizam njegovog nastanka, ali se zna da nastaje kombinacijom nasljednih i okolišnih čimbenika.Najčešća je kronična bolest kože u ranom djetinjstvu. Koža je suha, crvena, jako svrbi, često se formiraju rane na zahvaćenom mjestu zbog češanja. Najčešće se javlja u dječjoj i mladenačkoj dobi s tim da se može nastaviti i u kasnijoj dobi. Zaštitna uloga kože je smanjena, a suha i oštećena koža omogućuje prodor alergena, iritansa, patogenih mikroorganizama. Vrijeme kad se pogoršava stanje nazivamo egzacerbacijom, a period kad je stanje bolje remisijom. Ta dva razdoblja se izmjenjuju stalno. Prvih nekoliko mjeseci života su glavni simptomi bolesti crvenilo, stvaranje krusta, vlaženje prvenstveno na pelenskoj regiji, tjemenu, nogama, rukama. U ranoj dobi najčešće nalazimo alergiju na određenu hranu ili na inhalacijske alergene koja se kasnije uglavnom gubi, ali često ostaje problem suhe i osjetljive kože. Česte su reakcije na omekšivače i deterdžente za rublje. Učestalost atopijskog dermatitisa je oko 15-20% ukupne populacije s tim da je u stalnom porastu.


Znakovi i simptomi bolesti:
-suha koža koja svrbi je osnovna značajka bolesti
-DOJENAČKA DOB: obostrana, suha, crvena žarišta (plakovi) s papulama na licu, obrazima, čelu uz pošteđeno područje oko usana; promjene se šire na vlasište, gornji dio trupa, šake, stopala, pregibne dijelove ekstremiteta
-STARIJA DJECA I ADOLESCENTI: žarišta uglavnom na pregibima velikih zglobova (vratu, laktovima, zapešćima, koljenima, skočnim zglobovima, vjeđama); pojačan kožni crtež zbog češanja; koža jako suha
-ODRASLI: lihenifikacija (pepeljasta, slijepljena žarišta), zadebljana područja na mjestima pregiba, vratu, vjeđama; kronični edem lica

-česta pojava infekcija zbog smanjene barijerne sposobnosti kože

Liječenje bolesti je mukotrpno i dugotrajno i treba biti pod liječnikovim nadzorom. Cilj liječenja je smanjiti i ukloniti simptome te smanjiti učestalost egzacerbacijskog perioda. Ovisno o zahvaćenosti i izgledu kože se i određuje terapija. Treba izbjegavati sve što može pogoršavati simptome bolesti (alergeni iz hrane, korištenje sapuna koje isušuje kožu, vuna, sintetika, nagle promjene temperature...). Zbog disbalansa imunološkog sustava je smanjena otpornost na virusne i bakterijske infekcije. Kortikosteroidi za lokalnu primjenu se koriste za smanjenje upale kože i pri čemu se vrijeme korištenja mora ograničiti sukladno uputama liječnika ili ljekarnika. Uz pravilnu, kontroliranu primjenu pripravka s kortikosteroidom je moguće izbjeći ozbiljne lokalne (strije, teleangiektazije, atrofiju kože, petehije) i sustavne nuspojave. Poželjno je obaviti alergološka testiranja te metodom eliminacije utvrditi koje tvari izazivaju reakciju. Ako primijetite da se stanje nakon konzumiranja neke hrane pogoršalo, ukinite tu namirnicu na neko vrijeme, pa ponovo uvedite nakon nekoliko tjedana. Ako je pogoršanje nastalo kao nadražaj na deterdžente, treba ispirati rublje dva puta da se bolje ispere deterdžent, a svakako izbjegavati omekšivač kod pranja djetetovog rublja.

HIGIJENA KOŽE-osnovna načela:
-temperatura vode ne smije prelaziti 32-33 stupnja kako ne bi izazvala svrbež
-tuširanje je bolja opcija od kupanja u kadi i  ne treba trajati duže od 5-10 minuta
-koristiti sindete ili gelove bez sapuna koji ne izazivaju iritacije na koži; uljne kupke i sredstva za čišćenje kože pH 5-5,5
-dobro isprati kožu i nježno je osušiti laganim tapkanjem ručnika
-koristiti emolijentna sredstva i nanositi ih unutar 3 minute od kupanja (emolijeniti su sredstva koja vlaže kožu, obnavljaju je i štite od vanjskog utjecaja)
-odjeća treba biti od pamuka, izbjegavati sintetiku i vunu; koristiti blaga sredstva za pranje rublja i dobro ga isprati nakon pranja; izbjegavati omekšivače
-kreme za kožu: neven, ulje noćurka ili boražine, ekstrakt zobi, vitamin B3, aloe vera, shea maslac, hamamelis, kamilica (ako nema alergije na nju), biljni protuupalni hidrolati i oblozi (njemačka i rimska kamilica, neven, lavanda, trputac, sljez, kantarionovo ulje, aloe vera gel...), ureja, omega masne kiseline, lipidi, cink, bakar
-za manje upaljena područja ljuskastog karaktera se koriste losioni, a za slijepljena područja ulja, kreme, balzami


Prevencija nije moguća, ali je moguće ukloniti sve čimbenike koji mogu potaknuti reakciju. Treba spriječiti trljanje, grebanje, češanje kože. Kožu treba štititi od naglih promjena temperature, od velike vlažnosti, umjetnih materijala i sredstava koji je mogu nadražiti. Dim, prašinu, pelud, dlake životinja treba izbjegavati. Stres bi bilo poželjno ukloniti ukoliko je moguće.
Preparata za čišćenje i njegu kože s posebnim potrebama ima mnogo. Bitno je naći proizvode koji odgovaraju određenom tipu kože jer svakoj osobi s atopijskim dermatitisom neće odgovarati jednaka terapija.
More i ljeto često povoljno djeluju na simptome. Može se dogoditi i da je situacija obrnuta pa je poželjno prije kontakta s morskom ili bazenskom vodom nanijeti preparat koji će napraviti zaštitni sloj na koži i spriječiti doticaj s vodom. Njih treba nanijeti nakon nanošenja preparata sa zaštitnim faktorom. Fototerapija se u zimskom periodu provodi kod osoba kojima dođe do poboljšanja simptoma tijekom ljetnih mjeseci. Koristi se UV zračenje iz umjetnih izvora koje zbog imunosupresivnog efekta povoljno djeluju na simptome atopijskog dermatitisa. 

ZU Ljekarne Polunić

Proizvod (kom: ) je dodan u košaricu.