Osteoporoza je bolest za koju su karakteristični smanjenje koštane mase, poremećaj njene strukture, nedovoljna mineralizacija kosti, smanjenje čvrstoće i elastičnosti kosti što dovodi do veće mogućnosti i učestalosti prijeloma. Prijelomi su najčešći na kukovima, kralješcima (lumbalni), podlaktici. Do prijeloma ne mora ni doći, već se mogu oslabljeni kralješci istrošiti i početi mrviti što uzrokuje jaku bol u leđima, smanjenje visine, deformiranost kralježnice. Najčešći tipovi osteoporoze su postmenopauzalna i senilna osteoporoza.Prva nastaje kod žena zbog smanjenog lučenja spolnog hormona estrogena koji inače svojim djelovanjem potiče izgradnju kosti. Senilna osteoporoza je podjednako zastupljena u oba spola, a nastaje najčešće zbog smanjenog unosa kalcija, smanjene sinteze vitamina D zbog nedovoljnog boravka na suncu te zbog smanjene aktivnosti osteoblasta-stanica koje izgrađuju koštanu tvar što je posljedica starenja organizma. Liječenje osteoporoze se provodi farmakološki i nefarmakološki. Niz lijekova je danas dostupan na tržištu: bisfosfonati, selektivni modulatori estrogenih receptora, kalcitonin, teriparatid. Zlatni standard u liječenju su bisfosfonati. Snažno sprječavaju resorpciju kosti, a mogu se primjenjivati oralnim putem tjedno, mjesečno ili intravenskim putem.
Stanja povezana sa smanjenjem koštane mase i nastankom osteoporoze su:
- starenje
- manjak estrogena (npr. preuranjena menopauza, postmenopauza)
- anoreksija
- BMI <19 kg/kvadratnom metru
- neliječena hipertireoza
- hiperparatireoidizam
- kronična bolest jetre
- kronična bubrežna bolest
- glukokortikoidna terapija ili neliječeni Cushingov sindrom
- malapsoprpcija
- dijabetes ovisan o inzulinu
- reumatioidni artritis
- dugotrajna depresija
- neadekvatna prehrana (nedostatan unos bjelančevina, kalcija, vitamina D)
- alkoholizam
- pušenje
- zloćudne bolesti krvotvornih organa (plazmacitom)
- nedostatak tjelesne aktivnosti
U nefarmakološke načine liječenja osteoporoze ubrajaju se:
- Otklanjanje rizičnih čimbenika poput pušenja i ekcesivne konzumacije alkohola
- Redovita tjelesnu aktivnost, kako bi se povećale mišićna snaga i koštana masa
- Dnevni unos 1 000-1 500 mg elementarnog kalcija za žene u postmenopauzi
- Dnevni unos 400-800 IU vitamina D
SMJERNICE PREHRANE:
1. SOL (Natrijev klorid)
Sol može štetiti kostima; a posebice već oslabljenima. Poželjno je da organizam dobije kalcij iz hrane. Tako, na primjer, jedna litra mlijeka sadržava 1200 mg kalcija što je dovoljna dnevna količina za starije osobe. Vitamin D može se dobiti prirodno metabolizacijom pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Naravno, može se unijeti i hranom, ali u tom slučaju potrebne su velike količine namirnica bogate tim vitaminom (žumanjaka, životinjskih jetara, morske ribe itd.) kako bi se zadovoljile dnevne potrebe, a toj je, pak, povezano s prevelikim unosom drugih tvari, na primjer, masnih kiselina. Klinička istraživanja pokazala su da većina starijih ljudi ima manjak vitamina D. Zato se u načelu može reći da je zbog prevencije osteoporoze poželjno uzimati najmanje 800 međunarodnih jedinica (IJ) vitamina D i to u obliku nadomjestaka.Od svih opasnosti za zdravlje kostiju najteže je smanjiti unos soli. Jedna od mogućnosti jest maknuti soljenku sa stola i pripremati jela bez soli. Sol se nalazi u gotovo svakoj prerađenoj hrani i tako je unosimo u organizam oko 75 posto.
Hrana s razmjerno velikim sadržajem soli:
• salame, kobasice, hrenovke i drugi slični proizvodi;
• "brza" hrana kao što su pizza, burgeri ili prženi krumpirići;
• procesuirana smrznuta hrana
• pečeni proizvodi kao što su kruh te zobene ili kukuruzne pahuljice.
Jela s razmjerno niskim sadržajem soli su kuhano povrće, pečeni krumpiri ili salate. Kako bi se snizila razina soli pomaže i hrana s razmjerno dosta kalija, kao što su banane, rajčice ili sok od naranče. Naime, kalij može pomoći u smanjenju gubitka kalcija.
2. PIĆA
Mnoga bezalkoholna pića, uključujući i gazirana, sadržavaju fosfatnu kiselinu koja pojačava izlučivanje kalcija mokraćom, a većinom u njima je vrlo malo kalcija. To je kombinacija koja loše djeluje na kosti, a posebice ako je unos kalcija nizak. S druge strane ako se stalno piju takvi napici, to smanjuje potrebu za onima koji imaju povoljan učinak na kosti, kao što su mlijeko ili jogurt.
Kofein "ispire" kalcij iz kostiju.
Neke preporuke za smanjenje unosa kofeina su:
• za početak pokušajte piti kavu s kofeinom i bez njega (pola/pola);
• izbjegavajte pića s kofeinom;
• pijte ledeni čaj ili obični čaj bez kofeina;
• ulijte mlijeko u kavu.
3.SOJA
Iako proizvodi od soje imaju bjelančevine važne za izgradnju kostiju, takva hrana sadržava i tvari koje mogu sniziti apsorpciju kalcija. Tako oksalati mogu vezati kalcij i onemogućiti raspolaganje njime. Problemi mogu nastati ako se jede dosta hrane koja sadržava soju, a unosi premalo kalcija u organizam.
ZAKLJUČAK---Osteoporoza se ne osjeća dok se ne dogodi prijelom. Unos odgovarajuće hrane i pića vrlo je važan za prevenciju i liječenje te bolesti. Ako se ustraje na lošim navikama to može dugoročno imati negativne posljedice. Najsigurnija strategija je dijeta s malo soli, a mnogo integralnih žitarica, voća i povrća. Potrebno je dovoljno kalcija, a vitamin D najbolje je uzeti kao nadomjestak.
Kako vježbati?
• cilj vježbi istezanja je ojačati leđne i trbušne mišiće, tj. stvoriti fiziološki mišićni korzet te osnažiti mišiće zdjelice i nogu;
• vježbati treba u trajanju od 10 do 15 minuta, najmanje tri puta tjedno, vježbe izvoditi polagano, bez velikih amplituda pokreta, izbjegavajući one koje izazivaju bol;
• u početku svaku vježbu ponovite 2 do 3 puta, zatim postupno povećavajte broj ponavljanja;
• pravilno dišite, kontrolirajte puls (poželjan je između 60 i 90)!
Vježbe moraju biti pod opterećenjem, odnosno one pri kojima je nošena vlastita tjelesna težina kako bi se povećala čvrstoća kostiju.
Za one koji već imaju osteoporozu idealno bi bilo da prema preporuci liječnika fizijatra, a pod kontrolom fizioterapeuta, usvoje individualni program vježbi i redovito ga provode.
ZU Ljekarne Polunić